Prema Međunarodnoj novinskoj agenciji Ahlul Bayt (ABNA), događaji u Palestini u posljednje dvije godine pretvorili su ovu zemlju u središte jednog od najvažnijih geopolitičkih i moralnih sukoba na svijetu; tačka koju mnogi smatraju ogledalom strukturnih kriza međunarodnog sistema. U takvom okruženju, posebno je važno pozvati se na istraživače koji godinama prate dešavanja u regionu sa istorijskim i strukturnim pristupom.
Profesor Martin Martinelli, ugledna ličnost u proučavanju savremene istorije i odnosa Zapadne Azije, jedan je od tih istraživača.
Martinelli je posljednjih godina obavljao brojne odgovornosti u oblasti regionalnih studija: od predavanja savremene historije i historije Azije i Afrike na Fakultetu filozofije i književnosti Univerziteta u Buenos Airesu (FFyL-UBA) do upravljanja seminarom "Savremeni Bliski istok" i otvorenom katedrom "Edward Said" za palestinske studije.
Ovaj argentinski historičar je ujedno i direktor Odsjeka za savremenu historiju Bliskog istoka u Programu za historijske i antropološke studije Sjedinjenih Američkih Država (ProeHaa) i član Radne grupe za Bliski istok i Latinsku Ameriku na CLACSO-u.
U intervjuu za ABNA, profesor Martin Martinelli analizira trenutnu situaciju u Palestini u njenom historijskom, političkom i strukturalnom kontekstu; situacija koja je ovu zemlju učinila jednom od glavnih osovina borbe "Globalnog Juga" protiv kolonijalizma doseljenika, izraelskog sistema aparthejda i mreže saveznika zapadnog imperijalizma.
---------------------------------
Intervju vodila: gđa Marillion/dopisnica ABNA u Venecueli
---------------------------------
ABNA: Gospodine Martinelli, usred trenutne opsade Gaze, kako biste opisali ovaj trenutak iz geopolitičke i moralne perspektive?
Po mom mišljenju, pitanje Palestine i sve što se dešava oko nje ponovo je postalo centralno pitanje "Globalnog Juga". Palestina je u srcu globalne geopolitike i jedno od glavnih žarišta sukoba moći u globalnom sistemu i fosilnom kapitalizmu; stoga, posljedice njenog političkog djelovanja direktno utiču na suverene i oslobodilačke pokrete u drugim dijelovima svijeta.
Istovremeno, palestinski otpor je antikolonijalne prirode jer se suočava sa sistemom aparthejda i cionističkim kolonijalizmom doseljenika, a antiimperijalističke prirode jer se protivi savezničkoj ekspanziji zapadne moći u afro-evroazijskom prostoru - od Maroka do Pakistana i od Turske do Jemena.
Pokušaj da se Palestinci slome u jasno asimetričnoj bitci ističe dvije suprotstavljene dimenzije: s jedne strane, neobuzdano nasilje Izraela - od planirane gladi do organizirane agresije - a s druge strane, neuporedivu upornost Palestinaca u odbrani svog opstanka, sudbine i prava da žive na svojoj zemlji.
ABNA: Cionistički establišment je decenijama nametao narative koji su legitimizirali okupaciju. Koji su faktori narušili ovu hegemoniju?
Kombinacija nekoliko faktora. Prvo, masovni talas globalnih protesta - od studenata i akademika do radnika i običnih ljudi - koji je otkrio novi nivo svijesti, čak i u zemljama koje podržavaju genocid.
Drugo, društveni mediji - uprkos široko rasprostranjenoj cenzuri protiv otkrivanja narativa - razotkrili su skriveno nasilje Izraela. Težina zločina bila je toliko velika da ih više nije bilo moguće sakriti.
Osim toga, mnoge zemlje su iznijele vlastite nezavisne narative; dio ovog talasa bio je rezultat neviđene solidarnosti s Palestinom: borbe koja je postala simbol sukoba između potlačenih i tlačitelja.
U konačnici, strategije palestinskog otpora – uprkos ozbiljnim ograničenjima njegovih sredstava – i uloga zemalja koje su ga podržavale, bilo simbolično ili u obliku mjera poput bojkota, dezinvestiranja i sankcija (BDS) ili čak direktnog učešća u suočavanju s izraelskom vojskom, imale su odlučujući utjecaj na ovu promjenu hegemonije.
ABNA: Da li je termin „genocid“, koji je nekada bio marginalan, danas stekao legitimitet u političkom i medijskom jeziku?
Apsolutno. Dimenzije masakra koji je izraelska vojska izvršila nad narodom Gaze – različitim metodama protiv Palestinaca na Zapadnoj obali, pa čak i nekih zemalja u regiji – učinile su njegovu genocidnu prirodu nepobitnom.
Činjenica da su se vlade, stotine akademika, pa čak i Ujedinjeni narodi pridružili ovom opisu, učvrstila je ovaj legitimitet.
ABNA: Kakvu su ulogu digitalne platforme, alternativni mediji i direktna svjedočanstva odigrali u kolapsu službenog narativa?
Ključnu ulogu. Glavni mediji, iako donekle odvojeni od cionističkog narativa, i dalje djeluju u okviru imperijalnog sistema kojim upravljaju SAD i NATO. Nasuprot tome, platforme su uspjele podići javnu svijest mnogo više nego službeni mediji.
Iako su neki aspekti palestinskog otpora manje odraženi, glasovi palestinskih novinara - koji su i sami mete direktnih izraelskih napada - doprli su do ušiju svijeta. Međunarodni novinari i mediji su također bili meta.
Uništavanjem informacione infrastrukture i promjenom načina na koji ljudi pristupaju vijestima, događaji poput „Globalne flote otpora“ i miliona marševa pretvorili su palestinsku zastavu u simbol otpora.
Ovaj trend je učinio globalni pogled na Izrael i SAD izuzetno negativnim i mogao bi - slično iskustvu Južne Afrike - dovesti do unutrašnjih i vanjskih pritisaka na režim aparthejda; režim koji nastoji stvoriti "kontrolirani haos" u regiji.
ABNA: Koji su faktori uzrokovali da se neke vlade - čak i na Zapadu - distanciraju od cionističkog narativa?
Ponašanje Zapada je dvojako: s jedne strane, kao glavni saveznik Sjedinjenih Država i NATO-a, on i dalje podržava Izrael; ali s druge strane, inicijative poput akcije italijanskih radnika i sindikata - sa sloganom "Zaustavite sve; zaustavite genocid" - znak su promjene.
Također, proces priznavanja države Palestine - iako ograničen, kasni i uvjetni - ukazuje na početak distanciranja od izraelske i američke politike.
Primjeri poput štrajkova radnika u italijanskim lukama koji su se pretvorili u generalni štrajk za Palestinu također su ispitani u knjizi "Geopolitika genocida u Gazi".
Ako ovaj val dostigne embargo na oružje, ekonomski embargo, ukidanje posebnih privilegija Izraela u Evropskoj uniji i NATO-u ili suspenziju izraelske reprezentacije i klubova iz UEFA-e, pojavit će se situacija slična južnoafričkom embargu; s dubokim posljedicama po režim aparthejda.
ABNA: Koje je mjesto palestinske duhovnosti u otporu? Je li to simbol ili strateška dimenzija?
Duhovnost je jedan od stubova otpora i igra fundamentalnu ulogu; slično mnogim pokretima koji povezuju duhovnost s materijalnom borbom.
Međutim, mora se naglasiti da palestinsko pitanje nije vjerski sukob. Fokus priče je antikolonijalni i antiimperijalistički otpor protiv strukture koja pokušava potpuno okružiti Palestince u svim materijalnim i svakodnevnim aspektima života.
Zvanični zapadni narativ pokušava predstaviti ovu konfrontaciju kao napetost između religija ili kultura, dok korijen krize leži u izraelskom dizajnu kao alata za podjelu stanovništva i unapređenje zapadnog utjecaja na Istoku.
Palestinski otpor crpi inspiraciju iz različitih izvora, ali ne unutar okvira koji Zapad pokušava nametnuti.
ABNA: Jesmo li sada na historijskoj prekretnici ili struktura izraelskog imuniteta i dalje sprječava stvarne promjene?
Nesumnjivo smo na prekretnici. Palestinsko pitanje postalo je centralno pitanje globalnog Juga, zapadna hegemonija opada, a njen odgovor je povećani militarizam.
Globalna svijest o situaciji Palestinaca, kao i naroda Libana, Sirije, Iraka, Jemena i Irana, porasla je, ali postizanje stvarnih promjena će trajati i nije jasno hoće li to na kraju dovesti do kolapsa postojeće strukture. Ovaj put bi mogao nalikovati primjerima poput Vijetnama, Alžira ili Južne Afrike.
U međuvremenu, uloga sila poput BRICS-a i institucija nezavisnih od SAD-a bit će odlučujuća. Čak i u samim SAD-u, protivljenje izraelskoj politici raste.
ABNA: Koje lekcije Palestina uči svijet o dostojanstvu, otporu i stvaranju istine suočene s imperijalističkom mašinom?
Palestina i njeni podržavaoci pokazuju da imperijalistička mašina - uprkos svojoj vojnoj, tehnološkoj i medijskoj moći - ima strukturne slabosti.
Višedecenijski otpor Palestinaca i njegove neviđene globalne posljedice dokazale su da su nacije i dalje efikasni akteri suočeni s kolonijalizmom, imperijalizmom i fosilnim kapitalizmom.
Ono što su Palestinci postigli je historijski ep; dok Zapad pokušava prisiliti nacije na predaju, Palestinci svaki dan pokazuju da su njihova volja i upornost duboko ukorijenjeni i da stvaraju historiju.
Ovo iskustvo promijenilo je svjetski pogled na imperijalnu moć i koncept narodnog otpora, te je pokazalo da Palestinci stoje uz potlačene u historiji.
ABNA: Koliko su cionističke metode manipulacije efikasne u globalnom buđenju?
Ovi napori će se nastaviti; režim koji čini genocid sigurno će iskriviti narative. Ali činjenica da žrtve prošlih genocida sada same čine genocid ne oslobađa ih odgovornosti.
Oni pokušavaju cenzurirati istinu kupovinom novih medijskih kuća poput TikToka ili korištenjem umjetne inteligencije za širenje ratne propagande.
Međutim, nivo globalne svijesti dostigao je tačku s koje postoji mala šansa za povratak.
ABNA: Koja je odgovornost intelektualaca, medija i vjerskih vođa danas suočeni s šutnjom ili proračunatom neutralnošću?
Njihova odgovornost je velika; neutralnost u takvoj situaciji je praktično savez s tlačiteljem. Svaka osoba ima odgovornost da djeluje na svom mjestu kako bi zaustavila ovaj zločin i spriječila njegovo ponavljanje.
Trenutni genocid otkrio je nivo nasilja koji je bez presedana u posljednjim decenijama. Zemlje u regiji - od Palestine i Libana do Sirije, Iraka, Jemena i Irana - su pod opsadom, sankcijama i političkim intervencijama, a suočavaju se i s valom lažnih slika i narativa.
U takvoj situaciji, globalni Jug se mora ujediniti, baš kao što se globalni Sjever ujedinio u kolonizaciji umova, država i nacija.
Stoga je dužnost intelektualaca, novinara i vjerskih vođa da ojačaju veze Jug-Jug i pruže nezavisnu naraciju za oslobođenje opkoljenih naroda - od Bliskog istoka do Afrike, Azije i Latinske Amerike.
Your Comment